Povodom 50. obljetnice smrti krčkoga biskupa mons. dr. Josipa Srebrnića (1966.-2016.). (1)

Priredio: dr. Franjo Velčić
Priredio: dr. Franjo Velčić

Ove se godine 21. lipnja navršava 50. godišnjica od smrti krčkoga biskupa dr. Josipa Srebrnića. On je uvelike obilježio svoje dugogodišnje razdoblje biskupstva na Krku (1923.-1966.) aktivno djelujući između dva svjetska rata, tijekom Drugog svjetskog rata i u poslijeratnom razdoblju.

Biskupija Krk i Teologija u Rijeci, područni studij Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organiziraju tim povodom znanstveni skup, u petak, 04. ožujka 2016. godine, u Velikoj dvorani Teologije u Rijeci. To je ujedno prigoda da se i čitatelji Kvarnerskoga veza tijekom ove godine bolje upoznaju s likom i djelom ovog značajnog krčkog biskupa XX. stoljeća.

Biskup dr Josip SrebrnicDrugi Slovenac na stolici krčkih biskupa

Nakon smrti krčkoga biskupa dr. Antuna Mahnića (1920. god.) krčka je biskupija pune tri godine čekala imenovanje novoga biskupa. Ako uzmemo u obzir vrijeme Mahnićeve internacije i njegove bolesti od koje je preminuo, tj. od travnja 1919. godine onda je gotovo četiri i pol godine Krk bio bez svoga nadpastira.

Neizvjesnost je prestala 15. rujna 1923. godine kada se pročula vijest da je sveučilišni profesor u Ljubljani, dr. Josip Srebrnič, Slovenac, imenovan novim krčkim biskupom. I njega samoga je zatekla ta vijest dok se nalazio sa skupinom mladih vjernika na vrhovima najveće slovenske planine – na Triglavu.

Jedan od njegovih prijatelja čestitajući mu na imenovanju vidio je u tome Providnosni, biblijski čin. Trebao je sići s planine, s gorskih vrhova i spustiti se u nizinu, štoviše na razinu mora, poći na jedan otok, među Hrvate na otok Krk.

…“ODSLEJ MED HRVATI HRVAT“…

… „odsada sam među Hrvatima Hrvat“… Tako je novoimenovani biskup Josip Srebrnić shvaćao svoj poziv i poslanje kada je kao rođeni Slovenac poslan da bude biskup među Hrvatima. Njemu (kao ni biskupu Mahniću!) pitanje nacije i narodnosti pred duhovnim stvarnostima nije predstavljalo nikakvu prepreku. Svojim dragim sunarodnjacima, pred odlazak u Krk, poručio je na svom materinjem slovenskom jeziku: „…da hočem biti to, kar želi Božja Providnost od mene, ko me kliče na Krk – odslej med Hrvati Hrvat, posvečujoč svoje skromne moči narodu, čegar član sem po svojem novem zvanju postal“. To je veličina kršćanskih velikana koji ispravno vrednuju ljestvicu vrjednota, jer je kršćansko, katoličko učenje o naciji i narodu uvijek odbacivao svaki oblik nacionalizma kao prijezir drugog naroda ili jezika!

Evo nekoliko osnovnih podataka o tom slovenskom svećeniku i krčkom biskupu. Rođen je 2. veljače 1876. godine u Solkanu blizu Gorice. Bio je prvorođenac od sedmero djece u seljačkoj obitelji Jožefa i Terezije rođ. Šuligoj. Gimnaziju je pohađao u Gorici, a u Beču je studirao zemljopis i povijest i tamo doktorirao 1902. godine. Te iste godine odlučio je postati svećenik. Gorički nadbiskup Jordan poslao ga je u rimski zavod Germanicum i započeo studij na papinskom sveučilištu Gregorijani. Za svećenika je zaređen u Rimu 28. listopada 1906. godine. Godinu dana kasnije bečkom doktoratu pridružio je i rimski iz skolastičke filozofije i teologije.

Vrativši se u domovinu djelovao je u matičnoj biskupiji dok ga nisu u jesen 1919. godine pozvali u Ljubljanu kao profesora povijesti na Teološkom fakultetu. Na toj službi ga je zateklo biskupsko imenovanje.

Biskupski grb

Grb biskupa SrebrnicaSrebrnićev biskupski grb odiše originalnošću i pomalo odudara od heraldičkih zakonitosti. Preko sredine grba s lijevog gornjeg ugla spušta se ukoso, u obliku dijagonale vijugava zelena rijeka. Ova označava prolaznost ljudskog života i ispraznost vremenitih stvari. Na heraldičkoj desnoj strani štita (gledatelju lijeva strana!) stiliziran je prepoznatljiv obris Triglava sa brdom ‘Kredarica’, gdje se nalazi planinski dom i crkvica. Mjesto, dakle gdje ga je zateklo imenovanje ali i simbol svoje domovine Slovenije. Na lijevoj strani pri dnu je valovito more, poviše kojega svijetli zvijezda Danica. Simbol je to i Zvijezde mora, Marije, ali i ona jutarnja zvijezda danica, glasnica novoga dana. Ta je zvijezda simbolizirala također i katoličko akademsko društvo „Danica“ u Ljubljani, koji je prvi pokrenuo đačko gibanje u Sloveniji, a Srebrnić je bio njegov član, pa predsjednik i kao biskup – počasni član.

Kao geslo svoje nove službe uzeo je latinsku biblijsku izreku: Fortis in fide, tj. Pavlovu preporuku: „/Budite/ čvrsti u vjeri!“ To je upravo biskup Srebrnić posvjedočio svojim životom!

Franjo Velčić

Print Friendly, PDF & Email