Pet i pol stoljeća samostana franjevaca trećoredaca na Glavotoku

Povodom pet i pol stoljeća samostana svete Marije u Glavotoku na otoku Krku održan je 31. srpnja i 1. kolovoza prigodni znanstveni skup, a na Porcijunkulu, blagdan Blažene Djevice Marije Anđeoske, 2. kolovoza, slavljena je svečana euharistija.

Znanstveni skup „Mostir svete Marije na Glavi Otoka”. Pet i pol stoljeća duhovnosti, povijesti, kulture i umjetnosti (druga pol. XV. stoljeća – 2018.) organiziran je u suradnji Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, samostana na Glavotoku, Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Povijesnoga društva otoka Krka.

Skup je počeo uvodnim riječima i pozdravima. Domaćin gvardijan fra Anto Garić izrazio je osobitu radost zbog proslave i naglasio da se skup održava uoči drevnoga porcijunkulskog proštenja koje je na Glavotoku obnovljeno prije četiri godine. Uime zagrebačkoga KBF-a u nazočne je pozdravio izv. prof. dr. Slavko Slišković, predstojnik Katedre crkvene povijesti i dominikanski provincijal. On je čestitao jubilej i uime Hrvatske redovničke konferencije. Uime Povijesnoga društva otoka Krka govorio je predsjednik dr. Milan Radić, a uime Staroslavenskoga instituta ravnateljica dr. Vida Vukoja. Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić istaknuo je molitvu i rad kao stalne sastavnice života u glavotočkom samostanu. Čestitkama se pridružio i Antun Robert Kraljić, načelnik Općine Malinska ‒ Dubašnica.

Provincijal franjevaca trećoredaca o. Ivo Martinović naglasio je da je ta proslava znak „kontinuiteta, prisutnosti, života bogatog vjerom i kulturom”. Podsjetivši na djelovanje redovnika toga samostana u prošlosti i danas, rekao je da Provincija, upoznavajući bogatstvo baštine i djelovanja tog samostana, s ponosom i s optimizmom gleda u njegovu i svoju budućnost. Krčki biskup Ivica Petanjak naglasio je da je samostan na Glavotoku bio mjesto u kojem su stoljećima, sve do danas, molitva, duhovnost i intelektualni rad bili povezani s radom na samostanskom posjedu i sa spremnošću na pastoralnu pomoć u samostanskoj okolini. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izrazio je želju da znanstveni skup i proslava budu braći Provincije prilika za jačanje u vlastitim korijenima, u njihovu prvotnom identitetu i poslanju.

Dr. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest i Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, održao je uvodno predavanje “Mostir svete Marije na Glavi Otoka: početci i prva desetljeća glavotočkog samostana”. Govorio je o spisima iz 15. stoljeća koji se odnose na Glavotok i dolazak franjevaca trećoredaca. Posebno je analizirao prijepis darovnice (iz 1480.) kojom krčki knez Ivan Frankopan daruje trećorecima kapelu i kuću na Glavotoku, uz koje je kasnije izgrađen i samostan. Fra Zvonimir Brusač, TOR, pokazao je da su konstitucije franjevaca trećoredaca iz 1492. za polazište vjerojatno imale opće odredbe s generalnog kapitula franjevaca trećoredaca u Italiji 1475., koje nisu sačuvane, ali čiji je sadržaj ugrađen u pravilo franjevaca trećoredaca iz 1549. (Generalia Statuta). Emin Armano, redovni umirovljeni profesor Muzičke akademije u Zagrebu, prikazao je stare orgulje iz glavotočke crkve, dajući naznake da je riječ o renesansnim orguljama iz 16. stoljeća. Iznio je želju da se te orgulje obnove, restauriraju i postave na njihovo izvorno mjesto u crkvi. U nastavku je dr. Ivan Botica sa Staroslavenskoga instituta održao predavanje “Običaj posinovljenja u franjevaca trećoredaca glagoljaša sa svojim samostanima ‒ u Glavotoku, Portu i Krku”. Posinovljeni članovi samostana su, na primjer, bez obzira na boravište, slali svoja mišljenja matičnom samostanu, kad bi se u njemu donosile važne odluke. Ostavština braće je nakon smrti pripadala samostanu kojemu su bili posinovljeni. Doc. dr. Anton Bozanić prikazao je “pastoralnu aktivnost trećoredaca na Glavotoku”. Redovnici s Glavotoka tijekom cijele povijesti samostana pastoralno su pomagali u najbližim selima, Brzacu i Milohniću, koji su prije pripadali župi Poljica, te u kuratijama Linardić i Sveta Fuska, koje su u prošlosti pripadale župi Krk. Takva pastoralna pomoć nastavlja se i danas. Dr. Franjo Velčić održao je predavanje „Samostan i franjevci na Glavotoku tijekom II. svjetskog rata”, a s. Marija Stela Filipović predavanje „Milosrdne sestre sv. Križa i franjevci trećoreci na Krku”.

Slijedilo je nekoliko filoloških prinosa. Dr. Jozo Vela sa Staroslavenskoga instituta predstavio je glagoljski tekst „Dubašljanski fragment brevijara” koji se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Paleografskom i filološkom analizom pokazao je da je taj fragment dio najstarijih i sadržajno najizvornijih brevijara hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika. Dr. Luka Špoljarić s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu analizirao je dosad nepoznati anonimni „Govor u ime kneza Ivana Frankapana” iz 1462., održan prigodom ustoličenja dužda u Veneciji i pokazao da je riječ o primjeru humanističkoga govorništva u službi hrvatskih velikaša. Dr. Vinko Kovačić s Odsjeka za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održao je predavanje „Jezične osobine isprava vezanih za Glavotok na talijanskom jeziku (15. ‒ 16. st.)”. Pokazao je da su te isprave u 15. stoljeću vrvjele venecijanizmima, a da ih je u 16. stoljeću u tim ispravama bilo sve manje, u skladu sa sve vidljivijim nastajanjem zajedničkoga talijanskog jezika. Posljednje predavanje prvoga dana skupa održao je Juraj Mužina, predsjednik Društva Krčana i prijatelja otoka Krka iz Zagreba. On je govorio o rashodima („datja”) i prihodima („prijatja”) samostana na Glavotoku 1842./1843. godine, koji se zapisani glagoljicom i latinicom na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Iz zapisa proizlazi da su najvažniji prihodi samostana bili od prodaje drva i maslinovog ulja.

Drugoga je dana na skup i proslavu iz Rima stigao generalni ministar franjevaca trećoredaca fra Nicholas Polichnowski. Pozdravljajući ga, provincijal Martinović između ostalog je rekao: „Vi svojom nazočnošću i sudjelovanjem na ovom susretu izražavate posebno poštovanje prema našoj Provinciji za sve što su naša braća ovdje činila u raznim oblicima svoga djelovanja tijekom pet i pol stoljeća i za sve što čine danas, služeći Gospodinu i Crkvi.” Pozdravljajući sudionike znanstvenog skupa i čestitajući braći hrvatske Provincije, generalni ministar je prenio čestitke braće iz uprave Reda i rekao kako se i u povijesti hrvatskih franjevaca trećoredaca vidi da djelovanje Duha Svetoga nema granica. Hrvatska je provincija samostalno živjela i djelovala više od jednog i pol stoljeća, prije nego što se je 1601. sjedinila s provincijama u Italiji.

U nastavku skupa u prvom dijelu održano je nekoliko predavanja iz povijesti arhitekture i likovne umjetnosti. Damir Sabalić, viši stručni savjetnik konzervator iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, detaljno je prikazao sve što se učinilo u obnovi samostanske crkve posljednje četiri godine i do kojih se spoznaja došlo. Obnova je pokazala da je sadašnja crkva nastala produženjem prijašnje crkve koju su franjevci trećoreci zatekli pri svom dolasku na Glavotok. Dr. Marijan Bradanović iz Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci u svom je predavanju, pročitanom na skupu, pokazao da su renesansno pročelje glavotočke crkve sagradili creski majstori. Dr. Nina Kudiš, redovna profesorica s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, dokazala je da je autor triptiha na glavnom oltaru glavotočke crkve Ticijanov nećak Marco Vecellio, a ne Girolamo di Santa Croce, kao što se dosad smatralo i govorilo. Branko Orbanić, diplomirani inženjer arhitekture, arhitekt konzervator iz poduzeća Kapitel u Žminju, govorio je o vapnu kao nezaobilaznomu prirodnom sredstvu koje treba koristiti u zaštiti spomenika kulture, kao što je to učinjeno i pri obnovi crkve na Glavotoku.

Drugi niz predavanja bio je posvećen knjižnici glavotočkoga samostana. O njoj je u govorio fra Joso Živković, provincijski knjižničar i arhivar. Knjižnica je bila sastavni dio svakodnevnog života samostana od početaka do danas. Na temelju inventara knjiga pokazao je da se franjevačka trećoredska karizma duhovno, kulturno i intelektualno krijepila čitanjem literature koja je stalno stizala sa Zapada. Velimir Mikac, konzervator-restaurator, govorio je o svojim iskustvima u radu na preventivnoj zaštiti knjiga u glavotočkoj knjižnici. Iz pročitanog izlaganja prof. Tea Radića, višeg lektora s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, moglo se vidjeti da su se franjevci trećoreci na Glavotoku uz fizički rad jednako bavili i intelektualnim radom i da su im bili dostupni klasični grčki i rimski autori.

U posljednjem dijelu skupa prva dva izlaganja iskazala su počast Dragutinu Antunu Parčiću. Najprije je Mirna Lipovac, tajnica Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba, govorila o povezanosti trećoreca Parčića s Glavotokom prije njegova odlaska u Rim za kanonika Zavoda sv. Jeronima, a zatim je dr. Darko Žubrinić, predsjednik istoga Društva, predstavio Parčićev „Rječnik hrvatsko-talijanski” iz 1901., koji je i danas nezaobilazan priručnik za odnos hrvatske i talijanske riječi. U druga se dva izlaganja razmatrala nužnost da Glavotok sa samostanom i prirodnim okolišem i u budućnosti ostane mjesto duhovne i tjelesne okrepe. Dr. Ivica Raguž, dekan KBF-a u Đakovu, posvijestio je čovjekovu i vjernikovu potrebu za „svetom dokolicom” i upozorio da je i ona ugrožena mentalitetom masovnog turizma te se založio da Glavotok, unatoč današnjim trendovima, ostane mjesto te „svete dokolice”, mjesto u kojem će se moći iskusiti duhovni mir i sveta sabranost. Fra Ivan Široki je, na temelju rada na Glavotoku i zapisa u knjizi posjeta, pokazao da posjetitelji na tom mjestu u prošlosti i danas traže upravo to.

Sudionicima skupa obratio se i predsjednik Filološkoga društva Krk Damir Crnčić. To je društvo prigodom samostanskog jubileja izdalo prigodnu poštansku omotnicu, koju su za uspomenu dobili svi sudionici.

Na kraju su ponovno govorili organizatori i domaćini znanstvenog skupa. Dr. Ivan Botica podsjetio je na tijek skupa, na sadržaj izlaganja i na najznačajnije spoznaje do kojih je skup doveo. Tomislav Galović, koordinator organizacije skupa, zahvalio je svim suorganizatorima, referentima i sudionicima, a posebno gvardijanu Gariću, inicijatoru skupa. Gvardijan Garić naglasio je da ga u njegovu radu na Glavotoku inspirira respekt i strahopoštovanje pred 550 godina života fratara na tome mjestu. Poželio je da takvi osjećaji poštovanja ispunjavaju svakoga tko dolazi na to mjesto. Provincijal je pak naglasio da skup nije bio okrenut samo prošlosti nego i perspektivama Glavotoka, njegovoj budućnosti, a zatim zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi i ostvarenju skupa, ističući osobito bogoslova fra Mirka Miškovića, koji je bio desna ruka koordinatoru dr. Galoviću.

Članovi organizacijskoga odbora bili su gvardijan fra Anto Garić, dr. Tomislav Galović, dr. Ivan Botica, fra Mišković Mišković, TOR, bogoslov, apsolvent na KBF-u u Zagrebu, fra Ivan Paponja, TOR, provincijski vikar i provincijski koordinator za kulturnu baštinu i prof. dr. Slavko Slišković, OP.

Na skupu su bili izloženi hrvatski prvotisak „Misal po zakonu Rimskoga dvora” iz 1483., jedini primjerak „Spovidi općene”, inkunabule tiskane u Senju 1496., koja se čuva u arhivu Provincije franjevaca trećoredaca, prijepis darovnice Ivana Frankopana fratrima na Glavotoku iz 1480., te rukopisi, također iz provincijskog arhiva: „Ivančićev zbornik” s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće i „Red i zakon” zadarskih dominikanki iz sredine 14. stoljeća. Dvorana je bila ukrašena fotografijama iz života redovnika koje je izradio fra Stanko Dujmović, TOR (1866. ‒ 1940.); izabrao ih je i priredio fra Mirko Mišković. Sudionici su mogli vidjeti i restaurirani veliki arak papira s glagoljskim tekstom himna „Vsa lipa jesi, o Marije” i gregorijanskim neumama, koji je na Glavotoku izradio Dragutin A. Parčić, kao i restauriranu i uokvirenu veliku kartu samostanskog posjeda, izrađenu na platnu. Prigodom proslave izrađen je prigodni keramički suvenir s logom samostana (glagoljskim slovima „S” i „G”).

Na skupu je prvog dana bilo oko sedamdeset sudionika: izlagači na skupu, braća iz Provincije, milosrdne sestre sv. Križa, svećenici Krčke biskupije i drugi. Sudjelovali su također umirovljeni krčki biskup Valter Županu i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić. Sudionici su prvog dana poslijepodne posjetili samostan i muzej franjevaca trećoredaca na Portu, a drugog su dana bili gosti obiteljske vinarije Katunar u Vrbniku.

Svečanoj euharistiji na Porcijunkulu, blagdan Gospe od anđela, predsjedao je kardinal Vinko Puljić u koncelebraciji s biskupom Petanjkom, generalnim ministrom Polichnowskim, provincijalom Martinovićem, gvardijanom Garićem i dvadeset i trojicom svećenika. U samostanskoj crkvi i ispred nje okupilo se više od dvije stotine vjernika-hodočasnika. Sudjelovalo je i dvadesetak studenata, doktoranada Francuske biblijske i arheološke škole u Jeruzalemu koji su u posjetu Hrvatskoj s njihovim kolegom fra Matejem Jovanovcem, franjevcem trećorecem.

Kardinal je u homiliji najprije naglasio kako „obilježavati jubilej znači postati svjestan svojih korijena, svog identiteta u ovom konkretnom vremenu u kojem živimo”. Sveti Franjo nam je ostavio baštinu potpunoga oprosta od vremenitih kazni za grijehe na današnji blagdan. No, primijetio je kardinal: „Mi ne razumijemo poruku o oprostu od vremenitih kazni za grijehe jer smo izgubili osjećaj za sveto i osjećaj za grijeh. (…) Čovjek se ne zna kajati za grijeh. Ako se ne može kajati, ne može niti doživjeti radost svetoga.” U nastavku je podsjetio da križ za vjernika nije samo znak nego i sadržaj, sadržaj života: „Nema ljubavi bez križa. (…) Ljubiti može samo onaj tko se je sposoban žrtvovati.” Podsjetio je na sadašnju stvarnost našeg naroda i domovine ‒ u obiteljima je malo djece, sve je manje duhovnih zvanja, mnogi napuštaju svoj dom i svoju domovinu i odlaze u tuđinu ‒ te je pokušao dati neke odgovore na takvo stanje: „Ljudi odlaze jer nisu prepoznali ljepotu Božjeg dara, ljepote prirode i zemlje u koju nas je Bog postavio, jer se nisu naučili boriti, jer se nisu naučili žrtvovati…”. Stoga je pozvao nazočne: „Ova gruda, ova vjera, ovaj narod! To je ono na čemu sam nikao, tu mi se valja boriti i za to se žrtvovati!”

Na kraju euharistijskog slavlja fra Anto je zahvalio svima nazočnima i svima koji su pridonijeli pripravi i skladu cjelokupnoga slavlja i proštenja. Kardinal je nakon mise blagoslovio barke i brodice u lučici ispred samostana, a zatim je pred samostanom bilo bratsko druženje i fešta za sve uz domaće jelo i pjesmu. Nakon toga su se predsjedatelj i koncelebranti euharistijskog slavlja, predavači na znanstvenom skupu i drugi gosti okupili oko stola u samostanskoj blagovaonici.

Vjernici i žitelji rado su prihvatili obnovu drevnoga porcijunkulskog proštenja na Glavotoku. I ovogodišnje je proštenje pokazalo da tu duhovno vrijednu i korisnu tradiciju treba nastaviti i razvijati.

Kardinal Vinko Puljić predvodio je misno slavlje Porcijunkule

Izvor: www.ika.hr

Print Friendly, PDF & Email