Biskup Mile Bogović održao tribinu u Malom Lošinju

Zašto je zastalo proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca?

U subotu 10. studenog pred  blagdan sv Martina i dana grada Malog Lošinja mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru Gospićko-senjske biskupije održao je u Lošinjskom muzeju javnu tribinu
 te tijekom svog izlaganja  istaknuo probleme koji su se javljali za vrijeme procesa proglašenja bl. kardinala Stepinca:

„Kard. Kuharić pokrenuo je proces u vrijeme komunizma, ali tajno. Bilo je pokušaja sa strane Srpske Pravoslavne Crkve da se spriječi njegovo proglašenje blaženim. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici“, pred točno 20 godina.

Kako je dalje biskup Bogović naveo,  u nastavku procesa kanonizacije kardinal Angelo Amato obznanio je da je liječničko povjerenstvo Kongregacije za kauze svetaca utvrdilo novi slučaj čudesnog izlječenja po Stepinčevu zagovoru, čime se ostvaruju uvjeti za proglašenje Stepinca svetim. Nastavljen je postupak za proglašenjem svetim te su se stekli svi uvjeti da se to učini. “Međutim, kanonizaciji se usprotivila država Srbija i Srpska Pravoslavna Crkva koje su objavile kontroverzan stav da bi se vezano za kanonizaciju Stepinca trebao čuti i stav susjedne Pravoslavne Crkve zbog čega nastaje zbunjenost i nevjerica kod Hrvata i katolika. Iz tog razloga Papa predlaže mješovitu komisiju koja će raditi pod patronatom Svete Stolice a na čelu povjerenstva imenuje se Bernard Ardura, predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanosti. Hrvatska biskupska konferencija na svom zasjedanju izabrala je svoje članove povjerenstva: kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa, Ratka Perića, mostarskog biskupa, Antuna Škvorčevića, požeškog biskupa te povjesničare dr. Juru  Krišta i dr. Marija Jareba.

Srpska Pravoslavna Crkva za rad Povjerenstva imenovala je svoje članove: Amfilohija Radovića, mitropolita crnogorsko-primorskog, Porfirija Perića, mitropolita zagrebačkog i ljubljanskog, Irineja Bulovića, episkopa Bačke i Novoga sada, Jovana Ćulibrka, episkopa slavonskog, i Darka Tanaskovića, veleposlanika i stalnog izaslanika Republike Srbije pri UNESCO-u.

Povjerenstvo je održalo šest sjednica. Prva i zadnja bile su u Vatikanu, a druge četiri u Zagrebu, Novom Sadu, Požegi i Podgorici. Rad Povjerenstva vremenski je bio ograničen na godinu dana. Započelo se radom 12. srpnja 2016. a završilo 13. srpnja 2017. godine. Kako navodi biskup Bogović,  rezultati rada Povjerenstva priznaju da svaka Crkva ima vlastite kriterije za postupak kanonizacije. „Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita. Proučavanje života kardinala Stepinca pokazalo je kako su sve Crkve bile izložene različitim okrutnim progonima i imale su svoje mučenike i ispovjednike vjere. U tom smislu članovi Komisije složili su se oko mogućnosti buduće suradnje, u pogledu zajedničkoga rada, kako bi podijelili sjećanje na mučenike i ispovjednike vjere dviju Crkava.“

Kako nisu našli neki dokument kojim bi potvrdili optužbe s kojima su došli, srpska strana je tražila da se s radom nastavi. Navodili su kao glavni razlog da je rad Povjerenstva za tako zahtjevan zadatak bio previše kratak i da nisu istraženi vatikanski i drugi arhivi u kojima se – misle oni – nalazi. „Za srpsku javnost rezultat rada Povjerenstva izazvao je svojevrstan šok, kako prenose Večernje novosti od 15. srpnja 2017., dva dana nakon završetka rada  Povjerenstva, u izvješću pod naslovom: Šok na kraju rada komisije: Stepinac mučenik, ni slova o zločinima! Ispod naslova stoji: „Neočekivani epilog rada mešovite komisije SPC i katolika o kontroverznom hrvatskom nadbiskupu“.

Sada je jasno koji su ciljevi. Nije riječ o vjeri nego o političkim ciljevima. U Vatikanu su sada svjesni s kakvom kvalitetom razgovora se može računati sa SPC koja nije prihvatila zajedničku „riletturu“ (prečitavanje rezultata Kongregacije za svete), jer je tražila dokaze za tužbu a ne stavove.  Katolička strana ne može prihvatiti krivu sliku koju SPC nameće o Stepincu. 

„Mislim da je i u Vatikanu postala jasna jedna istina: a ta je da SPC svoju sliku o Stepincu ne temelji na povijesnim ni vjerskim dokazima nego na ideologijama srpske države. Na kojoj razini znanstvene argumentacije stoje vidi se i po tome što su u Vatikan donijeli na dar knjigu/pamflet „Magnum crimen“ masona Viktora Novaka, što sa znanošću nema veze“.

Do normalnih odnosa između SPC i Katoličke Crkve u Hrvata neće dovesti diplomatski (politički) i znanstveni razgovori nego dobri ljudi, sveci i mučenici s obje strane“ – zaključio je na tribini biskup Bogović.

 

 

Print Friendly, PDF & Email