Franjevci trećoredci glagoljaši u Hrvatskoj i na otoku Krku (1)

U rujnu ove godine trojica mladića započela su godinu novicijata u Krku. Može se, dakle, reći kako su i oni započeli činiti pokoru. Sve nas je to po­nukalo da u najkraćim crtama predstavimo našu redovničku zajednicu, naše višestoljetno djelovanje na otoku Krku i novicijat, kao jedno od razdoblja redovničke formacije.

Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima

Vjerojatno nema niti jednoga vjernika-katolika koji nije susreo ili makar čuo za duhovne sinove i kćeri sv. Franje Asiškoga – franjevce i franjevke. Doista, nema djelića svijeta u koji nisu došli i na sebi specifičan način, ali uvijek u okrilju Crkve, pronijeli evanđelje i svjedočanstvo za Krista. Među svim katoličkim narodima na svijetu, hrvatski je narod posebno blagoslovljen silnim bogatstvom franjevaštva tako da je austrijski car Josip II. jednom izjavio kako je Hrvatska najfranjevačkija zemlja. Pa ipak, usprkos tolikoj raširenosti i općoj poznatosti franjevačke obitelji, malo se tko razumije u različitost franjevačkih redovničkih zajednica. Ovdje ću u najkraćim crticama predstaviti jednu od njih – franjevce trećoredce glagoljaše.

Osoba i djelo sv. Franje Asiškoga od samih su početaka, još za života Asiškoga Siromaha, privlačili ljude svih staleža, profesija i sl. Uz onu najužu zajednicu braće koja su se oko njega okupila 1208./9. g. u Rivotortu i crkvici Marije Anđeoske od kojih se oformio Red manje braće koji će kroz povijest podijeliti u više ogranaka (danas su to franjevci konventualci, franjevci opservanti i franjevci kapucini) te zajednice koja se okupila oko sv. Klare (Siromašne sestre ili klarise), s njim se usko povezao i njegovim djelom oduševio i širok, u srednjem vijeku poprilično raširen, pokornički pokret, kojemu je i sam Franjo jedno vrijeme pripadao. Možemo, dakle, reći kako je u susretu između Franje i onodobnih pokornika došlo do franciskanizacije dijela tog pokreta (isti taj proces nalazimo i kod dominikanaca) iz koje će proizaći zajednica koja će se nazvati Trećim redom sv. Franje. Od samih početaka tih gibanja uz one koji žive in domibus propriis, postoje i oni koji su živjeli kao eremiti ili su se pak povukli u neku vrstu redovničkih zajednica, o čemu svjedočanstva sežu još u 13. st. Kroz 14. i 15. st. doći će do čvrstoga povezivanja unutar tih zajednica iz kojih će nastati niz samostalnih redovničkih ustanova koje će nositi ime Trećega reda sv. Franje de poenitentia ili de regulari observatia (Italija, Hrvatska, Nizozemska, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska). Povijesne nedaće (reformacije, revolucionarna gibanja 18. i 19. st.) ugasile su većinu tih zajednica; povijesni kontinuitet opstao je samo u Italiji i Hrvatskoj. Današnji Treći samostanski red sv. Franje (Tertius Ordo Regularis Sancti Francisci), osim zajednica u Hrvatskoj i Italiji, ima obnovljenu zajednicu u Španjolskoj i nove zajednice na američkim kontinentima, u Africi i Aziji.

fra Mirko Mišković, novak TOR-a

Nastavak u slijedećem broju

Print Friendly, PDF & Email