<\/p>\n

Na poziv Postulature, a u prigodi 170. ro\u0111endana sluge Bo\u017ejega ovaj rujanski spomen obilje\u017eio se u nedjelju 13. rujna Bo\u017eanskom liturgijom svetog Ivana Zlatoustog, koju je u <\/span>k<\/span>r\u010dkoj katedrali predvodio novoimenovani vladika Kri\u017eeva\u010dke eparhije mons. Milan Stipi\u0107. Uz kr\u010dkog biskupa Ivic<\/span>u<\/span> Petanjka koncelebrirali su dvanaestorica sve\u0107enika Kr\u010dke biskupije, me\u0111u kojima su bili i redovnici tre\u0107oredci glagolja\u0161i iz Krka te \u0111akon, monasi i bogoslovi Kri\u017eeva\u010dke eparhije. Me\u0111u hodo\u010dasnicima je bio i pjeva\u010dki zbor kri\u017eeva\u010dke katedrale koji je <\/span>predvodio pjevanje<\/span> te ostali hodo\u010dasnici iz Kri\u017eevaca. U liturgiji je sudjelovao <\/span>ve\u0107i<\/span>broj vjernika s otoka Krka i otoka Lo\u0161inja. Bila je to jedinstvena prilika, jer se u katedrali prvi puta slavio jedan od odreda \u010dasne isto\u010dne crkve, tj.\u00a0<\/span>obred gr\u010dke ili carigradske tradicije kojega su Slavenima u 9 st. prenijela sveta bra\u0107a \u0106iril i Metod, prevev\u0161i ga na staro-crkvenoslavenski jezik.<\/span><\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Rije\u010di dobrodo\u0161lice izrekao je mons. Petanjak, biskup doma\u0107in:\u00a0<\/span>Novoimenovani vladiko, dolazi\u0161 danas ovdje kao predvodnik hodo\u010da\u0161\u0107a svojih vjernika, ali i sam kao hodo\u010dasnik da slavimo Milosrdnog Oca koji je \u010dudesan u svetima svojim. Okuplja nas pod svodom ove katedrale osoba sluge Bo\u017ejega biskupa svetoga \u017eivota Antuna Mahni\u0107a \u010dije se 100. obljetnice ro\u0111enja za nebo spominjemo u ovoj godini. Ti si za svoje biskupsko geslo odabrao:\u00a0<\/i><\/span>\u201e\u017divjet \u0107u i kazivat \u0107u djela Gospodnja\u201c<\/i>. Neka tebi dragi <\/i><\/span>v<\/i><\/span>ladiko kao i svim vjernicima Kri\u017eeva\u010dke eparhije, sluga Bo\u017eji biskup Mahni\u0107 izmoli snagu da bude\u0161 uvijek zagledan u njegov sveti uzvi\u0161eni kri\u017e po kojemu svijetu dolazi spasenje.<\/i><\/span><\/span><\/p>\n

U propovijedi je novoimenovani vladika izrazio svoje zadovoljstvo \u0161to je mogao predslaviti sve\u010danu liturgiju u Kr\u010dkoj biskupiji u predve\u010derje blagdana Uzvi\u0161enja sv. Kri\u017ea a u godini obilje\u017eavanja 100. obljetnice ro\u0111enja za nebo sluge Bo\u017ejega biskupa Antuna Mahni\u0107a. Objasnio je nastanak blagdana Uzvi\u0161enja svetog Kri\u017ea i pribli\u017eio Kristovu spasiteljsku mo\u0107 koja se dogodila upravo putem kri\u017ea:\u00a0Kri\u017e je bio simbol velike muke i ubijanja, stra\u0161no sredstvo na kojem su umirali i pro\u017eivljavali najve\u0107e boli i sramo\u0107enja. To mu\u010dilo, sredstvo ubijanja, preko Isusa Krista, postaje simbolom \u017eivota. Paradok: jedan simbol smrti, postao simbol \u017eivot. Kri\u017e se pretvorio u znak \u017eivota. Zato se kri\u017eevi nalazi u na\u0161im domovima, oko na\u0161ega vrata, na ulasku i izlasku iz sela, na grobljima. Na njima ispisujemo imena na\u0161ih pokojnika i vjerujemo da \u0107e i oni po kri\u017eu Isusa Krista jednoga dana imati \u017eivot vje\u010dni. Ovaj blagdan treba biti radost za svakog kr\u0161\u0107anina na\u0161eg vremena zato jer je kri\u017e sredstvo na\u0161ega uskrsnu\u0107a. Postoje razni kri\u017eevi u n<\/i>a<\/i>\u0161em \u017eivotu: strah, nevolja <\/i>pote\u0161ko\u0107a<\/i>, bolest, neima\u0161tina, ljubavna i bra\u010dna nesre\u0107a, na\u0161i bli\u017enji, ali i taj kri\u017e za kr\u0161\u0107anina treba postati sredstvo pobjede \u017eivota. Nositi kri\u017e, radost i znak pobjede. Uhvatiti se u ko\u0161tac sa svojim kri\u017eem.<\/i><\/span><\/p>\n

Okupljenim \u0161tovateljima sluge Bo\u017ejega poru\u010dio je:\u00a0Uzdignimo svaki svoj kri\u017e pred Bogom, ponosno i radosno i znajmo da se ne bojimo \u00a0nego nosim svoju pote\u0161ko\u0107u, svoj kri\u017e kao simbol \u017eivota i kao ulaznicu u nebesku slavu.<\/i><\/span><\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Predstaviv\u0161i svoju Kri\u017eeva\u010dku epar<\/span>h<\/span>iju mons. Stipi\u0107 govorio je o va\u017enosti sluge Bo\u017ejega za <\/span>h<\/span>rvatski narod:\u00a0<\/span>Sluga Bo\u017eji Antuna Mahni\u0107 bio je \u010dovjek koji je gajio veliku ljubav prema <\/i><\/span>h<\/i><\/span>rvatskoj tradiciji i staroslavenskom jeziku. A upravo je taj jezik i vi\u0161e od slova. On je i <\/i><\/span>h<\/i><\/span>rvatski identitet za koji se je biskup Antun toliko zalagao i kojega je \u010duvao. Ljubav <\/i><\/span>s<\/i><\/span>luge Bo\u017ejega nije bila samo prema staroslavenskom jeziku ve\u0107 i prema duhovnosti, vjeri i kulturi na\u0161ega naroda. I zbog toga smo sretni \u0161to smo danas kao hodo\u010dasnici mogli do\u0107i ovdje.\u00a0<\/i><\/span>Mi grkokatolici ljubomorno \u010duvamo staroslavensku ba\u0161tinu. Kod nas je razlika \u0161to se u na\u0161oj liturgiji koristi rusificirana verzija staroslavenski jezik a <\/i>s<\/i>luga Bo\u017eji bio je \u010duvar i njegovatelj\u00a0kroatizirane odnosno hrvatske verzije staroslavenskog jezika. I jedna i druga znak su ne samo hrvatskog identiteta nego i pobo\u017enosti na\u0161ega naroda koja je <\/i>s<\/i>lu<\/i>z<\/i>i Bo\u017ejemu bila na prvome mjestu.<\/i><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Po zavr\u0161etku sve\u010dane liturgije novoimenovani vladika uputio se na grob gdje je predmolio molitvu za progla\u0161enje bla\u017eenim i svetim sluge Bo\u017ejega. Vl\u010d. Sa\u0161a Iliji\u0107, postulator u postupku, u znak zahvale poklonio je mons. Stipi\u0107u portret sluge Bo\u017ejega biskupa Antuna Mahni\u0107a, rad akademske slikarice Eve Vukine.<\/span><\/p>\n\n\t\t